Bosna i Hercegovina

GIZ u Bosni i Hercegovini djeluje od 1995. godine, po nalogu Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Trenutno je u zemlji zaposleno 78 saradnika i saradnica GIZ-a, a osam njih su CIM stručnjaci. Savezna Republika Njemačka najveći je bilateralni donator u međunarodnoj saradnji.

Zemlja je u martu 1992. godine objavila svoje odcjepljenje od Socijalističke federativne republike Jugoslavije i od tada je nezavisna republika. Međunarodno je priznata mjesec dana kasnije. Trogodišnji rat koji je uslijedio između Srba, Hrvata i Bošnjaka okončan je Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Posljedica rata je krajnje složena državna struktura Bosne i Hercegovine. Sastoji se od dva, najvećim dijelom autonomna entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i specijalnog upravnog područja – Distrikta Brčko.

Posljedice dugotrajnih procesa i manjkave ekonomske i finansijske politike jesu komplicirane organizacijske strukture sa složenim birokratskim postupcima. Rezultat tako nesigurnog poslovnog okruženja za domaće i strane investitore vrlo je spor oporavak privrede.
Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju započeli su u jesen 2005. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU-a i Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 1. juna 2015. godine.

Pored bilateralne saradnje sa Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH sve važnija postaje i podrška kroz regionalnu saradnja sa zemljama Jugoistočne Evrope. Ured GIZ-a u Sarajevu je od septembra 2010. godine također sjedište regionalnih aktivnosti GIZ-a i Otvorenog regionalnog fonda, koji pružaju podršku pravnim reformama, savjetovanju u oblasti vanjske trgovine, modernizaciji općinskih usluga, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije.
Tranzicija nekadašnje planske ekonomije na tržišnu ekonomiju, unutarnja stabilizacija i ekonomsko-politička integracija zemlje u EU deklarirani su ciljevi Njemačke vlade. Prioritetne oblasti međunarodne saradnje u Bosni i Hercegovini stoga su održivi ekonomski razvoj, podrška demokratiji i jačanje civilnog društva. U okviru ovih prioritetnih oblasti, ali i izvan njih, GIZ putem prekograničnih i međuetničkih programa i projekata daje svoj doprinos razvoju, koji je međunarodno priznat i doprinosi stabilnosti.