Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu

Polazna situacija

Narodi Evropske unije (EU) imaju dugogodišnje veze sa regijom Zapadnog Balkana. Tokom posljednje dvije decenije EU je podržala brojne reformske aktivnosti na Zapadnom Balkanu. Usprkos tome, reforme u oblasti vladavine prava, osnovnih prava i dobrog upravljanja i dalje predstavljaju ozbiljne probleme za Zapadni Balkan i veliku zabrinutost za globalno društvo.

Kako pokazuju analitički izvještaji Europol-a u posljednjih nekoliko godina, zemlje Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija – još se koriste kao međunarodna tranzitna zona za ilegalnu trgovinu. Roba se pretežno prevozi sa Bliskog istoka na zapadnoevropska tržišta.

U cilju jačanja regionalne sigurnosti i osnaživanja pravosudnih sistema, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije su u junu 2020. godine sa Evropskom komisijom potpisali sporazum o daljnjem delegiranju. U okviru ovog sporazuma, GIZ i Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije, zajedno sa Center for International Legal Cooperation (CILC), nastavljaju sa provedbom projekta u cilju borbe protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu.

Cilj

Pojačana prekogranična saradnja sa institucijama i mrežama EU u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu.

Naš pristup

Projekat je jedinstven u svom praktičnom pristupu. Organima za provedbu zakona u svakoj od zemalja podršku u njihovim svakodnevnim aktivnostima pruža po jedan javni tužilac iz jedne od država članica EU i po jedan policijski službenik iz Ministarstva unutrašnjih poslova Italije, kao i pravnici i pomoćnici iz dotičnih zemalja. Šest takvih integrisanih timova (ECT - Embedded Country Teams) savjetuje partnerske institucije u vezi sa tekućim istragama i pomaže im da učinkovitije postupaju u predmetima teškog i organizovanog kriminala.

Prednost ovog pristupa se ogleda u tome što partnerskim institucijama omogućuje brzo dobijanje kvalitetnih savjeta usklađenih sa najboljim praksama iz EU. Projekat nudi i Instrument tehničke pomoći za potrebe zajedničkog praktičnog osposobljavanja i međusobne saradnje na praktičnim pitanjima. Učesnici se mogu osloniti na ekspertizu EU na polju organizovanog kriminala i prevencije i suzbijanja terorizma.

Rezultati

Projekat se oslonja na uspjehe i rezultate prethodne projektne faze kao i na savjetodavne kapacitete iz ukupno 115 krivičnih istraga koje su rezultirale podizanjem optužnica u 37 predmeta.

Od toga su pet krivičnih istraga provodili prekogranični istražni timovi, među kojima i prvi istražni tim u regiji sa predstavnicima iz Sjeverne Makedonije i Srbije.

Dvadeset posto (20%) tih istraga je provedeno sa Eurojust-om.  Projekat je podržao i zaključivanje pet sporazuma o pravosudnoj saradnji. Kao rezultat te podrške, trenutno Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, a od kraja 2020. godine i Albanija, imaju svoje predstavnike/predstavnice - tužioce za vezu pri Eurojustu u Hagu. Njihovo prisustvo na licu mjesta omogućuje bržu i učinkovitiju saradnju sa svim državama članicama EU.

Četiri od šest zemalja Zapadnog Balkana pripremile su nove zakone i nacrte zakona koji za cilj imaju učinkovitiju međunarodnu saradnju u krivičnim postupcima. Srbiji je projekat osigurao savjetovanje o efikasnijem krivičnom gonjenju trgovine kokainom iz Južne Amerike, omogućivši na taj način Ministarstvu pravde Srbije da unaprijedi pravni okvir za pružanje međunarodne pravne pomoći u krivičnim slučajevima sa Brazilom i Argentinom.

U cilju uklanjanja komunikacijskih barijera u međunarodnoj saradnji, ponuđeni su kursevi engleskog jezika za ukupno 583 učesnika/učesnica iz državnih tužilaštava, policijskih organa te ministarstava pravde i unutarnjih poslova.